organizator: Vorky team Ruma 26. jun- 1. jul 2023. Kulturni centar “Brana Crnčević” Ruma veliki hol
ulaz slobodan
17. Turneja Filmskog Festivala Slobodna zona u Rumi, 2.deo
Filmski festival Slobodna zona kreće na 17. po redu Turneju i u okviru ovogodišnjeg izbora filmova donosi najnovije dokumentarne i igrane filmove koji su bili izuzetno zapaženi na globalnoj angažovanoj filmskoj sceni. Pažljivom selekcijom tima festivala prikazaće se filmovi koji su osvajali najveće nagrade i/ili pokazali izuzetan potencijal kod publike i kritike od Berlina do Kana i drugih velikih svetskih filmskih manifestacija.
17. Turneja Slobodne zone biće organizovana od sredine marta do sredine juna u preko 50 gradova i opština u Srbiji, a ove godine, pored ukazanog poverenja starih partnera, posebno je zadovoljsto ostvarena saradnja sa znatnim brojem novih lokalnih partnera, te će se u mnogim mestima u Srbiji filmovi sa našeg Festivala igrati po prvi put.
– SELEKCIJA NAJGLEDANIJIH FILMOVA PROŠLOGODIŠNJEG FESTIVALA
Publika širom Srbije imaće priliku da pogleda čak sedam filmova među kojima će se naći pobednik Kanskog festivala i dobitnik Evropskog Oskara, film Trougao tuge, svojevrsna kritika današnjeg kapitalističkog društva; zatim jedan od pobednika 18. Zone Ljubav, nemačke marke i smrt, film-esej, skoro pa tutorijal iz oblasti nemačke i turske novije istorije, koji govori o poslovima turskih emigranata, gastarbajterima, nostalgiji i njihovoj muzici.
Na repertoaru ovogodišnje Turneje publika će imati priliku da bolje upozna život u ravnicama Bolivije kroz film Utama. Zatim, priču o jedinoj indijskoj novinarskoj organizaciji koju vode žene – snažan dokumentarni film Pisanje vatrom.
Prekovremeni rad je fantastično psihološki nijansirana francuska drama koja prati samohranu majku koja ne želi da odustane od boljeg posla i koja nastoji da svojoj deci i sebi obezbedi pristojan život. Igrani film Nežno je film o opsesiji bodibildingom, romantici, (ne)ispunjenosti i ljubavi ispričan između serija ponavljanja i brojenja kalorija.
U okviru Turneje mlađa publika (14+), ali i starija, moći će da pogleda film Časna sestra fudbalski trener, igrani španskii film koji osim humora, čini zaista posebnim su lukavstvo i hrabrost potrebni jednoj časnoj sestri da inspiriše decu i nauči ih pravim vrednostima.
-SVI FILMOVI NA TURNEJI SU BESPLATNI
Ideja Turneje Slobodne zone jeste decentralizacija kulture i želja da se filmski sadržaj učini dostupnim publici u gradovima i manjim mestima u kojima možda ni ne postoje bioskopi. Kao i svake godine, svi filmovi na Turneji biće besplatni!
-VIDIMO SE U SLOBODNOJ ZONI!
ponedeljak 26. jun 2023, 20.00 časova
NEŽNO (igr.) Reditelji: László Csuja, Anna Nemes Zemlja: Mađarska Godina: 2022. Trajanje: 92’ Jezik: mađarska Uloge: Eszter Csonka, György Turós, Csaba Krisztik
Film o opsesiji bodibildingom, romantici, (ne)ispunjenosti i ljubavi ispričan između serija ponavljanja i brojanja kalorija.
Pod strogim okom svog partnera Adama, Edina pobeđuje na svim većim turnirima bodibildera. Na njima, ljudi oko nje padaju u trans i fetišizuju njeno telo, a njen nastup na neki način postaje umetnost. Ali ni bodibilding ne može bez sponzora. Zato Edina odlučuje da dodatno zaradi tako što će ponuditi svoje telo za novac muškarcima čiji su fetiš žene herkulovske snage. Među tim muškarcima, koji doživljavaju vrhunac gledajući je, pojavljuje se jedan za kojeg Edina postaje više od snažnog ženskog tela. Ona počinje da uviđa razliku između svojih snova (ili onog što je mislila da su njeni snovi) i svog pravog ja.
utorak 27. jun 2023, 20.00 časova
LJUBAV, NEMAČKE MARKE I SMRT (igr.) Reditelj: Cem Kaya Zemlja: Nemačka Godina: 2022. Trajanje: 96’ Jezik: nemački, turski Uloge: Alper Aga, Orhan Amuroglu, Imran Ayata
Sporazum Nemačke i Turske iz 1961. godine nije doveo samo „gastarbajtere” u Nemačku: s njima je došla i njihova muzika. Ovaj dokumentarni filmski esej predstavlja tutorijal iz turske i nemačke novije istorije i priča priču o poslovima turskih emigranata na montažnoj traci, nostalgiji i spajanju porodice, bazaru na železničkoj stanici u Bilovštrase u Berlinu, ksenofobiji i rasizmu, setnim pesmama ranih godina i hip-hop periodu nakon ujedinjenja Nemačke.
Ovo je svet Radija Jilmaz, raznih muzičkih pravaca, svadbenih bendova koji pevaju i na kurdskom i arapskom jeziku kako bi zadovoljili zahteve tržišta. Filmom Ljubav, nemačke marke i smrt, Džem Kaja stvorio je ritmičnu i živo ispričanu filmsku enciklopediju turske muzike u Nemačkoj.
subota 1. jul 2023, 20.00 časova
ČASNA SESTRA FUDBALSKI TRENER (igr.) Reditelj: Roberto Bueso Zemlja: Španija Godina: 2022. Trajanje: 109’ Jezik: španski Uloge: Carmen Machi, Paula Usero, Anis Doroftei
Sestra Marina, veoma neortodoksna monahinja, poslata je tokom leta 1994. u El Paral, internat za dečake kom preti zatvaranje u bliskoj budućnosti. Iako dečaci Marinu dočekuju uz razne podvale, oni će, malo-pomalo, postati nešto veoma nalik porodici koju nikada nisu imali.
Osim svog humora, ono što film čini zaista posebnim su lukavstvo i hrabrost potrebni ovoj ženi da inspiriše decu i nauči ih pravim vrednostima. Zato film govori o istinskom učenju, onom koje je istrajno i koje razume da dete uvek zaslužuje drugu šansu. Ovo je takođe priča koja govori o pojmu „doma“ i potrebi da se zasnuje prava porodica.
• sreda, 21. jun • Gradska bibilioteka “Atanasije Stojković” Ruma 19.00 Predavanje: Simfonija grada u avangardnom filmu i oblici i vrste eksperimentalnog filma (Dr Ivana Kronja)
• četvrtak, 22. jun • Kulturni centar „Brana Crnčević” Ruma 20.00 Otvaranje izložbe Sonja Savić – devojka iz grada • veliki hol 20.30 Svečano otvaranje Festivala Mister Vorky • mala dvorana Nagrada direkcije festivala: Želimir Žilnik, reditelj 21.00 Takmičarski program kratkih filmova „9413” #1 • mala dvorana 22.30 Koktel • Gradska bibilioteka
• petak, 23. jun • Kulturni centar „Brana Crnčević” Ruma 18.00 Predavanje: Animirani film i džez: Novo doba (Milen Alempijević) • mala dvorana 19.00 Takmičarski program kratkih filmova „9413” #2 • mala dvorana 20.00 Takmičarski program jednominutnih filmova #1 • mala dvorana 21.00 Koncert: Nikola Vranjković • veliki hol*
• subota, 24. jun • Kulturni centar „Brana Crnčević” Ruma 17.30 Pozdravna reč ispred biste Slavka Vorkapića • plato 18.00 Topografije mogućeg (program filmova predstavlja Vladislav Knežević) • mala dvorana 19.00 Glad za Apokalipsom (program filmova predstavlja Alan Braun) • mala dvorana 20.30 Takmičarski program jednominutnih filmova #2• mala dvorana 21.30 Takmičarski program kratkih filmova „9413” #3 • mala dvorana
• nedelja, 25. jun • Kulturni centar „Brana Crnčević” Ruma 18.00 Panorama domaćeg kratkometražnog filma • mala dvorana 20.00 Svečano zatvaranje festivala i dodela nagrada • mala dvorana Projekcija nagrađenih filmova
ULAZ BESPLATAN *cene ulaznica za koncert Nikole Vranjkovića su 900/1.200 dinara
24- 30. april 2023. Kulturni centar “Brana Crnčević” Ruma veliki hol ulaz slobodan
17. Turneja Filmskog Festivala Slobodna zona u Rumi
Filmski festival Slobodna zona kreće na 17. po redu Turneju i u okviru ovogodišnjeg izbora filmova donosi najnovije dokumentarne i igrane filmove koji su bili izuzetno zapaženi na globalnoj angažovanoj filmskoj sceni. Pažljivom selekcijom tima festivala prikazaće se filmovi koji su osvajali najveće nagrade i/ili pokazali izuzetan potencijal kod publike i kritike od Berlina do Kana i drugih velikih svetskih filmskih manifestacija.
17. Turneja Slobodne zone biće organizovana od sredine marta do sredine juna u preko 50 gradova i opština u Srbiji, a ove godine, pored ukazanog poverenja starih partnera, posebno je zadovoljsto ostvarena saradnja sa znatnim brojem novih lokalnih partnera, te će se u mnogim mestima u Srbiji filmovi sa našeg Festivala igrati po prvi put.
– SELEKCIJA NAJGLEDANIJIH FILMOVA PROŠLOGODIŠNJEG FESTIVALA
Publika širom Srbije imaće priliku da pogleda čak sedam filmova među kojima će se naći pobednik Kanskog festivala i dobitnik Evropskog Oskara, film Trougao tuge, svojevrsna kritika današnjeg kapitalističkog društva; zatim jedan od pobednika 18. Zone Ljubav, nemačke marke i smrt, film-esej, skoro pa tutorijal iz oblasti nemačke i turske novije istorije, koji govori o poslovima turskih emigranata, gastarbajterima, nostalgiji i njihovoj muzici.
Na repertoaru ovogodišnje Turneje publika će imati priliku da bolje upozna život u ravnicama Bolivije kroz film Utama. Zatim, priču o jedinoj indijskoj novinarskoj organizaciji koju vode žene – snažan dokumentarni film Pisanje vatrom.
Prekovremeni rad je fantastično psihološki nijansirana francuska drama koja prati samohranu majku koja ne želi da odustane od boljeg posla i koja nastoji da svojoj deci i sebi obezbedi pristojan život. Igrani film Nežno je film o opsesiji bodibildingom, romantici, (ne)ispunjenosti i ljubavi ispričan između serija ponavljanja i brojenja kalorija.
U okviru Turneje mlađa publika (14+), ali i starija, moći će da pogleda film Časna sestra fudbalski trener, igrani španskii film koji osim humora, čini zaista posebnim su lukavstvo i hrabrost potrebni jednoj časnoj sestri da inspiriše decu i nauči ih pravim vrednostima.
-SVI FILMOVI NA TURNEJI SU BESPLATNI
Ideja Turneje Slobodne zone jeste decentralizacija kulture i želja da se filmski sadržaj učini dostupnim publici u gradovima i manjim mestima u kojima možda ni ne postoje bioskopi. Kao i svake godine, svi filmovi na Turneji biće besplatni!
-VIDIMO SE U SLOBODNOJ ZONI!
17. Turneja Slobodne zone u Rumi trajaće 2 meseca, april i maj, i biće prikazano 7 filmova.
ponedeljak 24. april 2023, 20.00 časova
UTAMA – NAŠ DOM (igr.) Reditelj: Alejandro Loayza Grisi Zemlja: Bolivija, Urugvaj, Francuska Godina: 2022. Trajanje: 87’ Jezik: quechua, španski Uloge: José Calcina, Luisa Quispe, Candelaria Quispe
Prema legendi sa Anda, kada kondor, impozantna južnoamerička ptica dugog životnog veka, odluči da nema svrhe da nastavi da zamahuje svojim ogromnim krilima, izvršava samoubistvo bacivši se na stene. U raskošno izvedenom debitantskom filmu pod imenom Utama (Naš dom) bolivijskog pisca i reditelja Alehandra Loajsa Grisija, sličan pad u beznađe doživljava i njegov ljudski pandan. U bolivijskom delu andske visoravni, stariji kečuanski ljubavni par, koji je godinama živeo mirnim životom, suočava se sa nemogućom dilemom tokom neuobičajeno duge suše: odupreti se ili biti poražen neprijateljski nastrojenim okruženjem i nemilosrdnim protokom vremena.
O REDITELJU
Alehandro Loajsa Grisi (1985) je bolivijski reditelj. Svoju umetničku karijeru započinje kao komercijalni fotograf u oblasti filma, a zatim putem kinematografije ulazi u svet bioskopa. U ulozi direktora fotografije radio je na dokumentarnoj seriji pod imenom Planeta Bolivija, kao i na mnogim kratkim filmovima poput Aiše i Dočere. Očaran pričama koje se mogu prikazati pokretnim slikama, Alehandro se upušta u pisanje scenarija i režiranje, te nastaje njegov prvi igrani film pod imenom Utama.
utorak 25. april 2023, 20.00 časova
PREKOVREMENI RAD (igr.) Reditelj: Eric Gravel Zemlja: Francuska Godina: 2021. Trajanje: 88’ Jezik: Francuski Uloge: Laure Calamy, Anne Suarez, Geneviève Mnich
Džuli zatičemo u luksuznom hotelu u Parizu, gde kao glavna sobarica užurbano i pedantno sređuje apartmane u kojima noć košta verovatno više nego što ona zarađuje održavajući ih besprekornim. Film čiju režiju potpisuje Erik Gravel smešta Džuli upravo u trenutak nacionalnog štrajka javnih prevoznika i razgovora za posao u struci na koji je upravo pozvana. Počinje njena trka s vremenom, i tu leži ceo zaplet: kao u odličnim akcionim filmovima, ova drama je nabijena tempom koji potcrtava sve one paradoksalne situacije u kojima se svaka osoba može naći – kako obezbediti sebi nešto ako konstatno moramo da ostajemo u zoni komfora da bismo uspeli da preživimo?
O REDITELJU
Erik Gravel je franko-kanadski scenarista i režiser koji poslednjih dvadeset godina živi u Francuskoj. Snimio je mnoge kratkometražne filmova u okviru međunarodnog filmskog pokreta Kinov pre nego što je 2017. godine debitovao dugometražnim francuskim filmom Crash Test Aglaé. Full Time je njegovo drugo dugometražno ostvarenje.
Kanski festival je 2022. određen kao mesto premijere novog, dugoočekivanog filma švedskog nagrađivanog reditelja Rubena Estlunda, koji je na njemu ubedljivo osvojio drugu Zlatnu palmu. Trougao tuge, u kom se u ulozi besnog marksiste koji je igrom slučaja kapetan na krstarenju za superbogate našao čuveni Vudi Harelson, svojevrsna je kritika savremenog sveta u pravom estlundovskom ključu.
Film je smešten u svet visoke mode, u kojem srećemo par manekena koji se nalazi na raskrsnici svojih karijera. Oni su pozvani na luksuzno krstarenje kao instagram influenseri kako bi dodatno doprineli glamuru neobičnog i, pre svega, prebogatog društva koje se našlo na jahti. Kada jahta potone, nasukani su na pustom ostrvu s grupom milijardera i čistačicom. U borbi za preživljavanje i opstanak na ostrvu, stare društvene hijerarhije se raspadaju i preokreću.
O REDITELJU
Ruben Estlund rođen je 1974. i odrastao je na ostrvu na zapadnoj obali Švedske. Režirao je šest dugometražnih filmova: Gitara -mongoloid (2005), Nevoljno (2008), Igra (2011), Viša sila (2014), Kvadrat (2017) i Trougao tuge (2022). Svi Estlundovi filmovi premijerno su prikazivani u Kanu, počev od njegovog drugog filma. Dobitnik je nagrada FIPRESCI, Zlatna palma, Zlatni medved. Nagrađen je i Nordijskom filmskom nagradom, najvećim skandinavskim priznanjem u oblasti filma. Njegov peti film bio je nominovan za Zlatni globus i našao se u užem izboru za Oskara.
Snažan dokumentarni film o novinarkama u Khabar Lahariji, jedinoj indijskoj novinskoj organizaciji koju vode isključivo žene.
Žene Khabar Laharije, sve iz kaste Dalita („nedodirljivih“), spremaju se da pokrenu digitalno izdanje novina, iako mnoge nemaju struju kod kuće. Naoružane pametnim telefonima, glavna reporterka Mira i njen tim istraživačkih novinarki suočavaju se sa nekim od najvećih problema Indije – razotkrivanjem nemilosrdne diskriminacije žena i davanjem glasova potčinjenima u represivnom kastinskom sistemu. Pisanje vatrom beleži njihovu zadivljujuću odlučnost dok se međusobno osnažuju i pozivaju na odgovornost one koji su odgovorni za nepravdu. Film je savršeno predstavio kastni sistem u Indiji, star milenijumima, tradiciju, seksualno nasilje nad ženama i korupciju.
O REDITELJIMA
Rintu Tomas i Sušmit Goš su nagrađivani reditelji i producenti iz Indije. Godine 2019. osnovali su Black Ticket Films, produkcijsku kompaniju koja je posvećena moći pričanja nefikcijskih priča, sa snažnim fokusom na one o socijalnoj pravdi. Rintu i Sušmit odlikovani su za svoj rad Predsedničkom medaljom 2012. godine, što je najviša počast koju filmadžije mogu dobiti u Indiji. Pisanje vatrom je njihov prvi dugometražni dokumentarni film.
Nezavisni filmski centar Vorki Tim Ruma, od svog osnivanja
2005. godine neumorno nastavlja svoju misiju istraživanja i prezentovanja
života i dela velikana filmske umetnosti, sa naših prostora - Slavoljuba Slavka
Vorkapića, u saradnji sa Кulturnim centrom „Brana Crnčević“ , Gradskom
bibliotekom „Atanasije Stojković” Ruma , Zavičajnim muzejom Ruma, Akademskim
filmskim centrom Doma kulture Studentski grad, Novi Beograd i drugim
institucijama i pojedincima iz zemlje i sveta.
Prvo spomen obeležje u svetu, spomen ploču Vorkapiću
postavili smo u Dobrincima, Slavkovom rodnom mestu,2006. godine u saradnji sa Mesnom zajednicom
Dobrinci i opštinom Ruma. I evo, 17. godina kasnije otkrivamo novi
spomenik-bistu Slavku Vorkapiću.
Pokrovitelj je opet Opština Ruma, a bista, kao i predhodno
spomen ploča u Dobrincima, je rad rumskog vajara, i član Vorki tima, Branislava
Crvenkovića.
Кo je Slavko Vorkapić i zašto je značajan za nas i za svet
filmske umetnosti?
Slavoljub Slavko Vorkapić rođen je u Dobrincima,na današnji dan , dakle, 17. marta 1894, gde
je i kršten u Pravoslavnoj crkvi. Školovao se i živeo u Sremskoj Mitrovici,
Zemunu, Beogradu, Pešti i Parizu. Po vokaciji je bio slikar, ali je imao snažno
interesovanje za film.
1921. godine stiže u Holivud, gde je najpre epizodista, a
zatim teoretičar filma, da bi 1928. godine filmom „Život i smrt holivudskog
statiste, 9413“, prvim američkim ekspresionističkim filmom, postao deo
holivudske industrije, gde radi kao majstor montažnih sekvenci u filmovima
poznatih holivudskih
reditelja, i postiže veliki uspeh.
od 1948. je profesor filma na Univerzitetu Južne Кalifornije
u Los Anđelesu.
1952. na poziv jugoslovenskih vlasti dolazi u Beograd, gde
prenosi svoje bogato filmsko znanje i iskustvo mladim filmskim umetnicima
Jugoslavije.
1955. snima svoj dugometražni film Hanka, i to je prvi
Jugoslovenski film u takmičenju za zlatnu palmu u Кanu.
Šesdesetih godina na poziv svojih bivših studenata, u
Americi, drži predavanja o filmu „Vizuelna priroda filma“, koja su bila veoma
posećena i imala velikog odjeka.
Vorkapić je bio majstor montažnih sekvenci u velikom broju
holivudskih filmova na kojima je sarađivao kao umetnik montaže, bilo kao
stručnjak za razne umetničke, svetlosne, vizuelne efekte, bilo kao majstor u
osvetljavanju izvesnih tema putem simbola psihološkim ili ritmičkim
naglašavanjem asocijacija.
Mister Vorki, kako su ga zvale američke kolege, je bio
zastupnik shvatanja filma kao specifičnog i autohtonog medijuma koji se može
tumačiti sa stanovišta psihologije geštalta, on u filmu vidi
dinamično-plastični vizuelni potencijal nezavisan od pozorišta, literature ili
bilo koje druge umetničke discipline.
Verovao je da je stvaranje filma u osnovi umetnost a ne
industrija.
Prvi je uveo pojam kinestezija u filmski svet, dajući mu
nova značenja.
Termin Vorkapič u filmskoj montaži označava brzo ređanje
kadrova koji uglavnom simbolizuju prolazak vremena, dolazi u delu priče kada je
poželjno reći što više za što manje vremena i najbitnije stavke i simboliku
‘smestiti’ između dva poglavlja priče.
Nadam se da smo vam zagolicali maštu i da će neki od vas i
sami nastaviti da istražuju značaj Slavka Vorkapića za današnji svet umetnosti
a pre svega filma, a bista će biti stalni podsetnik da je naš čovek (Slavko
Vorkapić) u jednom trenutkudvadesetog
veka, bio najznačajniji svetski vizionar filmske umetnosti, a Ruma još jednom
pokazuje da zna da ceni prave vrednosti i svoje znamenite ličnosti.
Bista je, postavljena ispred Kulturnog centra “Brana
Crnčević” Ruma, rad vajara Branislava Crvenkovića, kao plod izuzetnog
pregalaštva i ljubavi Vorki tima, otkrili su je njegovi poslenici Dragan Cakić,
Milan Milosavljević i Marko Kostić. Po rečima autora biste Branislava
Crvenkovića materijal za bistu je mešavina mermernog granulata i mermerna
smola.